Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena Europska komisija i Visoki predstavnik/potpredsjednik dali su sljedeću izjavu:  

Broj žena u politici još uvijek ni približno ne predstavlja raznolikost naših društava. Udio zastupnica u jednodomnim parlamentima ili donjim domovima parlamenata u prosjeku iznosi 33 % u državama članicama EU-a i 26,5 % u svijetu. Moramo se jače potruditi kako bismo nadahnuli žene i poticali ih da se uključe u politiku.

Godina 2024. povijesna je izborna godina. U različitim dijelovima svijeta pravo na glasanje imat će više od 4 milijarde ljudi, a među njima je i više od 400 milijuna građana EU-a koji će u lipnju glasati na izborima za Europski parlament.  Na Međunarodni dan žena odajemo priznanje hrabrim europskim sufražetkinjama, koje su se borile za pravo glasa kad su ga imali samo muškarci, ali i svim ženama koje sudjeluju u oblikovanju pravednijeg i ravnopravnijeg društva, u svoj njihovoj raznolikosti.

U mnogim dijelovima svijeta žene nažalost i dalje ne mogu sudjelovati u javnom životu, a u nekim su područjima potpuno isključene iz donošenja odluka i javnog prostora. U svim se društvima žene i dalje suočavaju s diskriminacijom i nasiljem na internetu i izvan njega, posebno političarke, novinarke i aktivistice, a prije svega braniteljice ljudskih prava.

U ovoj izbornoj godini potičemo sve žene, uključujući mlade žene, da glasaju bez obzira na to gdje se nalaze, da se zauzmu za svoje mjesto u društvu i da sudjeluju u političkom životu.

Kontekst

Globalna tema Međunarodnog dana žena 2024. jest „Potaknimo uključenost”, što je u skladu s ovogodišnjom temom Ujedinjenih naroda „Ulaganje u žene: ubrzavanje napretka”. Vrlo je važno da žene proporcionalno sudjeluju u društvu, pa i na položajima na kojima se donose odluke. 

Potpredsjednica Jourová otvorila je u Bruxellesu 6. ožujka 2024., prije izbora za Europski parlament, događanje Komisije na visokoj razini pod nazivom „Žene u javnom životu”. Na njemu su se održali paneli na temu poteškoća s kojima se suočavaju žene u politici, novinarstvu i civilnom društvu te se raspravljalo o tome zašto žene napuštaju javne položaje. Tražila su se konkretna rješenja, među ostalim veći angažman medijskih platformi, regulatornih tijela i političkih stranaka.

Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici. Samo je šest država članica 2023. postiglo rodnu ravnotežu i među parlamentarnim zastupnicima imalo više od 40 % žena, a sedam je država članica imalo manje od 25 % zastupnica.  Europski parlament, s 40 % žena i 60 % muškaraca, gotovo je postigao ravnotežu, no u siječnju 2024. žene su bile na čelu samo pet od 27 država članica. U svijetu žene drže samo 26,7 % zastupničkih mjesta, 35,5 % mjesta u lokalnim upravama i samo 28,2 % rukovodećih položaja u poduzećima. Nastavimo li tako, udio žena na rukovodećim položajima do 2050. iznosit će tek 30 %. Komisija će pomoći državama članicama da razviju i provode učinkovitije strategije za povećanje broja žena na položajima na kojima se donose odluke, kao što su uvođenje rodno uravnoteženih izbornih lista radi donošenja boljih politika i brisanja diskriminacijske i seksističke kulture te jačanja demokracija koje uspješnije rješavaju različita socijalna pitanja.

Komisija je danas objavila i Izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2024., u kojem se daje pregled napretka u provedbi Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. Većina mjera iz te strategije već je provedena. Prva Komisija koju predvodi žena i čiji je Kolegij povjerenika rodno uravnotežen te prva povjerenica za ravnopravnost uspjele su rodnu ravnopravnost učiniti jednim od prioriteta programa EU-a. Komisija je znatno povećala rodnu ravnotežu na rukovodećim položajima: 1. ožujka 2024. na 48,5 % rukovodećih položaja bile su žene. 

Najnoviji je napredak politički dogovor postignut 6. veljače 2024. između Europskog parlamenta i Vijeća o Komisijinu prijedlogu direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Riječ je o prvom sveobuhvatnom pravnom instrumentu na razini EU-a za borbu protiv nasilja nad ženama, koje je i dalje previše rašireno. Direktivom se kriminaliziraju određeni oblici nasilja nad ženama u cijelom EU-u, na internetu i izvan njega. Kriminalizirat će se sakaćenje ženskih spolnih organa i prisilni brak sami po sebi, kao i najrašireniji oblici nasilja na internetu, uključujući dijeljenje intimnih slika bez pristanka (uključujući uvjerljivi krivotvoreni sadržaj), uhođenje na internetu, uznemiravanje na internetu, mizogini govor mržnje i neželjeno pokazivanje intimnog sadržaja na internetu (tzv. „cyber-flashing”). Direktivom se uvode i opsežne mjere za zaštitu žrtava te pristup pravosuđu i pomoći, kao što su skloništa, krizni centri za žrtve silovanja i telefonske linije za pomoć. Te će mjere biti od pomoći žrtvama svih oblika nasilja nad ženama koji su kriminalizirani na nacionalnoj razini.

U posljednje četiri godine došlo je do nekoliko važnih zakonodavnih prekretnica u promicanju rodne ravnopravnosti. U ožujku 2021., samo godinu dana nakon donošenja Strategije za rodnu ravnopravnost, Komisija je iznijela prijedlog direktive o jačanju načela jednake plaće s pomoću transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama. Politički dogovor o direktivi o transparentnosti plaća postignut je u rekordnom roku, u prosincu 2022., te je donesena u svibnju 2023. Nova pravila o transparentnosti i pravnim lijekovima omogućit će da se načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, sadržano u Ugovoru iz 1957., napokon počne primjenjivati.

Od kolovoza 2022. počela su se primjenjivati nova prava roditelja i skrbnika na razini EU-a na postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Komisija je u rujnu 2022. predložila europsku strategiju za skrb i nove ciljeve u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se povećalo sudjelovanje žena na tržištu rada.  

U studenome 2022., deset godina nakon donošenja prijedloga Europske komisije, donesena je Direktiva o rodnoj ravnoteži u upravnim odborima trgovačkih društava, koja će pomoći da se uklone prepreke za napredovanje žena u karijeri.

Komisija je 8. ožujka 2023. pokrenula kampanju #EndGenderStereotypes, koja je trajala cijelu prošlu godinu. Ona građane potiče da prepoznaju rodne stereotipe na radnom mjestu, pri podjeli odgovornosti za skrb i pri donošenju odluka i dekonstruiraju ih.

Komisija je u listopadu 2023. postala potpisnica Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). EU stoga mora poštovati ambiciozne i opsežne standarde za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te javne uprave. To uključuje financiranje, politike i zakonodavne mjere.

U jesen 2023. Komisija je uspostavila mrežu EU-a za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji. Riječ je o mjestu gdje države članice i dionici mogu raspravljati o pristupima sprečavanju nasilja i razmjenjivati znanje i uspješnu praksu. 

Komisija će 2024. izdati preporuku o sprečavanju i suzbijanju štetnih običajnih praksi nad ženama i djevojčicama. U njoj će se utvrditi mjere koje bi države članice mogle poduzeti na terenu kako bi se suzbile takve prakse, kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilna sterilizacija, prisilni pobačaj te rani i prisilni brak.

Komisija već godinama u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti financira projekte i organizacije za promicanje rodne ravnopravnosti i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Očekuje se da će se pri osmišljavanju svih projekata koji se financiraju u okviru tog programa uzeti u obzir rodna ravnopravnost i nediskriminacija. Trenutačno su otvorena dva poziva na podnošenje prijedloga, za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i pružanje potpore žrtvama te uklanjanje uzroka rodno uvjetovane razlike u skrbi i provedbu Direktive o transparentnosti plaća, u okviru kojih se dodjeljuje do 35 milijuna eura.

Ostvaren je napredak i u vanjskom djelovanju EU-a. Promicanje ravnopravnog sudjelovanja i vodstva žena jedan je od prioriteta akcijskog plana za rodnu ravnopravnost (GAP) III za vanjsko djelovanje EU-a. Pomaganje mladim ženama da intenzivnije sudjeluju i predvode u donošenju politika i odluka još je jedan od prioriteta prvog akcijskog plana za mlade u vanjskom djelovanju EU-a. Jedna od vodećih inicijativa, „Žene i mladi u demokraciji”, bavi se jačanjem prava, jačanjem položaja i sudjelovanjem mladih i žena kao ključnih aktera u razvoju i promjenama, u javnom i političkom životu. U okviru Komisije za status žena u New Yorku će se 14. ožujka aktivirati komponenta političkog sudjelovanja žena u vrijednosti od 11,5 milijuna eura.

U studenome 2023. Komisija i Visoki predstavnik objavili su zajedničko izvješće na sredini razdoblja provedbe akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost čija su glavna tema rezultati vanjskog djelovanja EU-a za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena i djevojčica. Od donošenja GAP-a III prije tri godine pokrenute su važne nove globalne, regionalne i nacionalne inicijative i programi EU-a, uključujući nekoliko inicijativa Tima Europa za jačanje položaja žena i djevojčica u područjima od spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava do jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju i pristupa financiranju za mlade poduzetnice.

EU je 2021. potvrdio svoju predanost provedbi plana u okviru poziva na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja u kriznim situacijama za razdoblje 2021. – 2025., pokrenutog 2013. Riječ je o globalnoj inicijativi za strukturne promjene u humanitarnom sustavu kako bi se riješio problem rodno uvjetovanog nasilja.

Više informacija

Izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u iz 2024.

Portal za praćenje strategije za rodnu ravnopravnost

Promicanje rodne ravnopravnosti

Ravnopravnost žena i muškaraca u donošenju odluka

Baza podataka o rodnoj statistici

Videoporuka predsjednice von der Leyen s događanja „Žene u javnom životu”