Danas je Evropska komisija usvojila Paket proširenja za 2023. godinu u kojem je dala detaljnu ocjenu trenutnog stanja i napretka koji su ostvarile Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, a prvi put i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija, svaka na svom putu ka pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj se naročito fokusira na napredak u provođenju temeljnih reformi, kao i na pružanje jasnih smjernica o predstojećim reformskim prioritetima. Pristupanje jeste i ostat će proces utemeljen na zaslugama, u potpunosti ovisan o objektivnom napretku koji postigne svaka pojedinačna zemlja.

U svjetlu rezultata koje su postigle Ukrajina i Moldavija, kao i reformskih napora koji su u toku, Komisija je preporučila Vijeću da s obje zemlje otvori pregovore o pristupanju. Komisija nadalje preporučuje Vijeću da usvoji okvire pregovora kada Ukrajina i Moldavija usvoje određene ključne mjere. Komisija je spremna Vijeću do marta 2024. godine podnijeti izvještaj o napretku u vezi s ovim mjerama.

U slučaju Gruzije, a u svjetlu postignutih rezultata, Komisija preporučuje Vijeću da Gruziji dodijeli status zemlje kandidata pod uvjetom da bude poduzet niz koraka.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo. Ova zemlja sada mora uložiti dodatne napore da ispuni ključne prioritete iz Mišljenja Komisije o njenom zahtjevu za članstvo iz 2019. godine. Komisija će Vijeću podnijeti izvještaj o napretku najkasnije u martu 2024. godine.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je izjavila: „Proširenje je vitalna politika za Evropsku uniju. Zaokruživanje naše Unije je njen prirodni horizont. Snažna ekonomska i geopolitička logika također ide u prilog zaokruživanju naše Unije u ovom momentu. Prethodna proširenja donijela su ogromne koristi i za zemlje koje su pristupile i za EU. Svi pobjeđujemo.“

U Ukrajini je, uprkos ratu koji je u toku, odluka o dodjeli statusa kandidata za članstvo u EU stvorila snažnu reformsku dinamiku, te pridobila snažnu podršku naroda Ukrajine. Ukrajinska vlada i parlament pokazali su odlučnost u postizanju značajnog napretka na ispunjavanju 7 koraka iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU. Ukrajina je uspostavila transparentan sistem predselekcije za sudije Ustavnog suda i provela reformu tijela uprave u pravosuđu. Dodatno je poboljšala svoja postignuća na polju istraga i presuda za korupciju na visokom nivou i ojačala svoj institucionalni okvir. Ukrajina je poduzela pozitivne korake u širim i sistemskim naporima na rješavanju uticaja oligarha. Ova zemlja je također pokazala svoj kapacitet za napredak koji se tiče usklađivanja s EU acquisem, čak i za vrijeme rata.

Moldavija je ostvarila stalni napredak u ispunjavanju 9 koraka iz Mišljenja komisije o zahtjevu Moldavije za članstvo u EU. Pokrenula je sveobuhvatne pravosudne reforme prema preporukama Venecijanske komisije, uključujući i kroz evaluaciju rada istaknutih sudija i tužilaca. Ova zemlja je provela reformu svojih tijela za borbu protiv korupcije i povećala broj istraga i presuda u predmetima korupcije. Moldavija je usvojila plan akcije za borbu protiv oligarhije koji provodi u skladu s utvrđenim rokovima. Novo zakonodavstvo za uspostavljanje mehanizma za oduzimanje nelegalno stečene imovine doprinosi borbi protiv organiziranog kriminala. Moldavija sarađuje s državama članicama EU, međunarodnim partnerima i agencijama EU kroz Centar podrške EU. Ova zemlja je usvojila strategiju javne uprave i prati reforme na svim nivoima. Radila je na reformi upravljanja javnim finansijama i usvojila zakonodavstvo za reformu javnih nabavki. Moldavija je unaprijedila učestvovanje civilnog društva u procesu donošenja odluka i ojačala zaštitu ljudskih prava.

Gruzija je poduzela korake na jačanju rada s EU i ubrzala je tempo reformi u proteklih nekoliko mjeseci. Kako bi riješila dvanaest prioriteta identificiranih u Mišljenju komisije o njenom zahtjevu za članstvo, Gruzija je usvojila zakonodavne akte i mjere politika za rodnu ravnopravnost, borbu protiv nasilja nad ženama i borbu protiv organiziranog kriminala, kao i za uzimanje u obzir presuda Evropskog suda za ljudska prava. Pokrenuta je reforma pravosuđa, ali još uvijek je potrebna holistička reforma Visokog pravosudnog vijeća. Gruzija je Venecijanskoj komisiji dostavila svoje zakone i plan akcije za uklanjanje oligarhijskog sistema i zatražila mišljenje. Usvojena je strategija o zaštiti ljudskih prava, a plan akcije je trenutno u izradi. Sklopljen je memorandum o saradnji s predstavnicima civilnog društva. Izgradnja snažnog višestranačkog političkog konsenzusa doprinijela bi rješavanju polarizacije i ubrzala napredak na evropskom putu.

Zapadni Balkan

Napredak u reformama za pristupanje EU u velikoj mjeri je zaustavljen, jer se tokom izvještajnog perioda Crna Gora suočavala sa dubokom polarizacijom i političkom nestabilnošću. EU pozdravlja konstituiranje novog parlamenta i formiranje vlade, od koje očekujemo da će brzo pokazati svoj kapacitet i predanost putu Crne Gore ka EU te da će ispuniti reforme povezane s pristupanjem EU. Generalno govoreći, napredak u pristupnim pregovorima zavisit će od reformi u oblasti vladavine prava (tj. ispunjavanja privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24). Crna Gora se nastavlja u potpunosti usklađivati sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Srbija je nastavila sa provedbom reformi povezanih s pristupanjem EU, uključujući i u oblasti vladavine prava. Srbija je započela sa provedbom ustavnih amandmana iz 2022. godine da bi ojačala nezavisnost pravosuđa i usvojila novo zakonodavstvo o medijima. Provedba ovog drugog može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, bit će potrebne dodatne izmjene i dopune kako bi se u potpunosti uskladila sa EU acquisem i evropskim standardima. Srbija treba prioritetno unaprijediti usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Daljnji rad i politička opredijeljenost također su potrebni za provedbu reformi u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije je i dalje da je Srbija tehnički ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora u potpunosti sarađivati i preduzeti sve potrebne korake kako bi osigurala odgovornost za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Po pitanju normalizacije odnosa sa Kosovom, iako je u Dijalogu uz posredovanje EU postignut dogovor, i Srbija i Kosovo tek trebaju početi sa provedbom svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni su dio njihovih evropskih puteva.

Albanija je nastavila pokazivati svoju odlučnost u provedbi EU reformi i postizanju napretka u reformama u okviru “temeljnih pitanja”. Nastavak potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU također je bio snažan signal strateškog izbora zemlje za pristupanje EU. Potrebni su daljnji napori u oblasti slobode izražavanja, pitanja manjina i imovinskih prava, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Proces provjere EU acquisa odvijao se nesmetano, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti. Komisija je u julu mjesecu Vijeću predstavila izvještaje o provjeri “temeljnih pitanja” za Albaniju i očekuje brzi nastavak djelovanja. Cilj je otvoriti pristupne pregovore o klasteru 1 (temeljna pitanja) do kraja godine.

U Sjevernoj Makedoniji vlasti dosljedno izjavljuju da pristupanje EU ostaje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija je nastavila sa potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (CFSP). Država je također postigla određeni napredak u oblasti pravde, slobode i sigurnosti, što uključuje i borbu protiv organiziranog kriminala i upravljanje migracijama. Kao država koja pregovara, Sjeverna Makedonija treba postići rezultate u provedbi reformi povezanih s EU, što uključuje pravosuđe, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama i javne nabavke. Sjeverna Makedonija se obavezala da će prioritetno pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene, sa ciljem da uključi građane koji su pripadnici drugih naroda. Proces provjere EU acquisa odvijao se nesmetano, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti. Komisija je u julu mjesecu Vijeću predstavila izvještaje o provjeri “temeljnih pitanja” za Sjevernu Makedoniju i očekuje brzi nastavak djelovanja, sa ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

U Bosni i Hercegovini je prošlogodišnji kandidatski status donio prijeko potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada uspostavljena je brzo nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane kojima se uvodi provjera integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebno je uložiti daljnje napore. To uključuje usvajanje važnih reformi u odnosu na vladavinu prava i pravosuđe te napredovanje sa ustavnim i izbornim reformama, koje imaju najveći prioritet da bi se osigurala jednaka prava za sve građane. Također je važno očuvati ustavni poredak države. Secesionističke i autoritarne mjere koje je uveo entitet Republika Srpska nisu u skladu sa EU putem. Daljnji napori su potrebni da bi Bosna i Hercegovina ispunila ključne prioritete iz Mišljenja Komisije o zahtjevu za članstvo. Stoga, Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Kosovo je ostalo opredijeljeno za svoj evropski put. Nastavljeno je dobrovoljno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što uključuje i osudu agresijskog rata Rusije protiv Ukrajine i usvajanje restriktivnih mjera protiv nje. U izvještajnom periodu zabilježena su zakonodavna postignuća, uključujući važnu izbornu reformu. Međutim, ostalo je još posla, uključujući i akcioni plan za reformu pravosuđa. Vizna liberalizacija za Kosovo će stupiti na snagu 1. januara 2024. godine. Na situaciju na sjeveru Kosova uticalo je nekoliko kriza, a posljednja je nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. godine. Po pitanju normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je u Dijalogu uz posredovanje EU postignut dogovor, i Kosovo i Srbija tek trebaju početi sa provedbom svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni su dio njihovih evropskih puteva.

Turska je i dalje ključni partner Evropske unije i država kandidat, ali su pregovori o pristupanju u zastoju od 2018. godine, u skladu sa odlukom Evropskog vijeća. Država nije preokrenula negativni trend udaljavanja od Evropske unije, a nastavila je sa reformama povezanim s pristupanjem u ograničenoj mjeri. Saradnja sa Turskom u oblastima od zajedničkog interesa nastavila se u bitnim oblastima kao što su borba protiv terorizma, ekonomija, energija, sigurnost hrane, migracije i transport. Turska treba preduzeti odlučne korake da značajno unaprijedi usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU te pojača saradnju na sprečavanju i otkrivanju zaobilaženja restriktivnih mjera. Nakon što ih zaduži Evropsko vijeće, Visoki predstavnik i Komisija će u novembru podnijeti izvještaj Vijeću o stanju odnosa između EU i Turske, oslanjajući se na instrumente i opcije koje je Evropsko vijeće utvrdilo i sa ciljem da se nastavi djelovati na strateški način usmjeren ka budućnosti.

Sljedeći koraci

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima koji slijede u procesu proširenja.

Za više informacija

Komunikacija Komisije

Za detaljne nalaze i preporuke koje se odnose na svaku zemlju, pogledajte:

Albanija: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Bosna i Hercegovina: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Kosovo: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Crna Gora: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Sjeverna Makedonija: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Srbija: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Turska: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Ukrajina: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Moldavija: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Gruzija: MEMO; Izvještaj; Podaci o zemlji

Za više općih informacija

Letak – Proces pristupanja EU korak po korak

Letak – Novi Plan rasta za Zapadni Balkan