„Danas je širom svijeta rekordan broj od preko 120 miliona raseljenih. Na Svjetski dan izbjeglica, ponovo potvrđujemo snažnu predanost EU da bude vodeći globalni donator za pružanje podrške izbjeglicama širom svijeta. Dodatno ćemo jačati naše napore kako bismo obezbijedili da EU ostane mjesto gdje izbjeglice nalaze zaštitu i sigurnost.

Konkretno, EU aktivno radi na realizaciji svog obećanja datog na Globalnom forumu za izbjeglice 2023. da će poboljšati položaj miliona izbjeglica i prisilno raseljenih osoba zahvaćenih sukobima i velikim humanitarnim krizama u dijelovima svijeta kao što su Gaza, Ukrajina, Sirija, Afganistan, Mjanmar, Venecuela, Jemen, Sudan, Čad i Demokratska Republika Kongo. Takođe podržavamo vlade u rješavanju problema apatridnosti i jačanju njihovih sistema azila.

Usmjereni smo na trajna rješenja, te radimo zajedno s nacionalnim i lokalnim vlastima na rješavanju potreba i podizanju otpornosti izbjeglica i zajednica prihvata. U tom smislu, već radimo s vladama zemalja poput Kenije, Južnog Sudana, Ugande, Etiopije, Burkine Faso i Mauritanije, kroz pružanje podrške njihovim naporima da integrišu izbjeglice u nacionalne sisteme.

Istovremeno, i EU prima sve veći broj izbjeglica i ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove. Primjera radi, zbog ruske agresije na Ukrajinu, u državama članicama EU utočište je trenutno našlo skoro 4,2 miliona Ukrajinaca pod privremenom zaštitom, od kojih su jedna trećina djeca.

EU ponovo potvrđuje svoju snažnu podršku Agenciji UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Agenciji UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) koje imaju ključnu ulogu. EU ponavlja svoju snažnu posvećenost pravu na traženje i uživanje azila i principu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, sadržanim u Konvenciji o izbjeglicama iz 1951. i u Povelji EU o osnovnim pravima, koji se uvijek moraju poštovati.

Nastavićemo blisko sarađivati ​​s državama članicama EU i međunarodnim partnerima na mehanizmima za preseljenje i dodatnim mehanizmima koji mogu doprinijeti povećanju broja prihvatnih mjesta iz prioritetnih regiona.“

Kontekst

EU i njene države članice daju značajan doprinos globalnim naporima u vezi s preseljenjem. Od 2015. godine, programi EU za preseljenje obezbijedili su sigurno utočište za više od 122.000 ugroženih izbjeglica. Pored toga, od 2021. godine skoro 48.000 izbjeglica, prvenstveno Afganistanaca u opasnosti, primljeno je u EU putem programa humanitarnog prihvata. Nadovezujući se na ove napore, države članice EU su se na Globalnom forumu za izbjeglice iz 2023. godine obavezale da će sprovesti 61.000 preseljenja i humanitarnih prihvata za period 2024. i 2025.

Pakt o migracijama i azilu, koji je nedavno stupio na snagu, odražava sveobuhvatan pristup upravljanju migracijama. Shodno tome, Komisija sa državama članicama primjenjuje pristup u dva pravca, kroz paralelan rad na zakonodavstvu na nivou EU i na realizaciji operativnih aktivnosti. Navedeno primarno podrazumijeva rad na vanjskoj dimenziji migracija, kroz nastojanja u pravcu sveobuhvatnog partnerstva s partnerskim zemljama.

Nakon postizanja istorijskog sporazuma o Paktu o migracijama i azilu, započeo je rad na konkretnoj primjeni i operacionalizaciji velikog i složenog skupa zakonodavnih akata u naredne dvije godine.

Ovo će predstavljati zajednički poduhvat, a Komisija će državama članicama pružati podršku na svakom koraku. Zajedničkim planom provođenja Pakta o migracijama i azilu, koji je Komisija usvojila 12. juna, definisane su ključne tačke do kada sve države članice treba da osiguraju zakonske i operativne preduslove i kapacitete potrebne za uspješnu primjenu novog zakonodavstva do sredine 2026. godine.