U ponedjeljak smo održali naš mjesečni sastanak Vijeća za vanjske poslove. Razgovarali smo prvenstveno o dramatičnoj situaciji u Gazi i ratu protiv Ukrajine. Ta su dva sukoba vrlo različita ali i međusobno povezana. Moramo zauzeti principijelan stav prema Gazi i puno se više posvetiti postizanju mira na Bliskom istoku, a istovremeno ostati ujedinjeni u podršci Ukrajini „koliko god bude trebalo“.

Moramo se puno više posvetiti postizanju mira na Bliskom istoku, a istovremeno nastaviti pružati potporu Ukrajini „koliko god bude trebalo“. Josep Borrell

EU je na dva velika ispita u Ukrajini i Izraelu-Palestini. Rat bjesni na istočnoj granici Europe već gotovo dvije godine, mnogo duže nego što je Putin mislio, uvjeren da će ruska vojska ući u Kijev i uspostaviti marionetski režim, poput onog u Bjelorusiji, u tek nekoliko sedmica. Zahvaljujući otporu Ukrajine i međunarodnoj potpori, do toga nije došlo.

Evropa je ispunila svoju zadaću

Evropa je ispunila svoju zadaću: EU je ekonomski i vojno u ogromnoj mjeri podržala Ukrajinu. Obučili smo preko 30 000 ukrajinskih vojnika, a naša vojna potpora sada je dostigla 27 milijardi eura. Uveli smo 11 paketa sankcija i pripremamo dvanaesti, sa novim zabranama uvoza i izvoza, mjerama za pooštravanje gornje granice cijena nafte i borbu protiv zaobilaženja sankcija.

„Putinovom režimu je rat potreban kao instrument njegovog političkog opstanka. Moramo se pripremiti za dugotrajni sukob, u kojem Rusija ne može pobijediti ali čiji kraj može odgađati.“

Međutim, moramo biti realni: pobjeda Ukrajine nad Rusijom u ovom trenutku nije izgledna. Putinovom režimu je rat potreban kao instrument njegovog političkog opstanka. Moramo se pripremiti za dugotrajni sukob, u kojem Rusija ne može pobijediti ali čiji kraj može odgađati. Uz očekivane izbore u SAD-u, koji bi, kako se Putin nada, mogli ugroziti potporu Sjedinjenih Država Ukrajini, Putin vjeruje da će demokracije konačno pokleknuti. Moramo dokazati da je u krivu i ostati ujedinjeni u pružanju potpore Ukrajini „koliko god bude trebalo“.

Najveća garancija sigurnosti koje možemo dati Ukrajini je članstvo u EU

Evropska komisija je prošle sedmice preporučila otvaranje pristupnih pregovora EU s Ukrajinom. Također radimo na garancijama sigurnosti za Ukrajinu. Predložio sam uspostavljanje namjenskog višegodišnjeg fonda u okviru Evropskog instrumenta za mir kako bismo osigurali našu vojnu potporu Ukrajini tokom narednih godina. Međutim, mi nismo vojni savez i najveća garancija sigurnosti koje možemo dati Ukrajini je da je učinimo punopravnom članicom evropske porodice.

Drugo veliko pitanje je situacija u Izraelu i Palestini nakon užasnog terorističkog napada Hamasa 7. oktobra, koji smo najoštrije osudili. Mjesec dana kasnije, u Gazi se odvija humanitarna tragedija.

Moramo pokazati da je optužba za dvostruke standarde lažna

Kao što sam objasnio i prošle sedmice na kongresu Stranke evropskih socijalista, iako su ova dva sukoba vrlo različita po svojim uzrocima i akterima, istovremeno su i međusobno povezani. Mnoge zemlje u takozvanoj južnoj hemisferi doista nas vide kao nekog ko primjenjuje dvostruke standarde u pogledu međunarodnog prava u Ukrajini i Gazi. Svojim djelima i riječima moramo pokazati da je ova optužba lažna.

Naravno, podržavamo pravo Izraela da se, suočen s užasnim terorističkim napadima koje je pretrpio, brani. No, kao što je predsjednik Obama rekao u jednom inspirativnom tekstu, bitan je način na koji se Izrael brani. Izrael je dužan poštovati međunarodno humanitarno pravo i nastojati svesti civilne žrtve na minimum. Neprihvatljivo je uskraćivanje vode, hrane, struje i goriva cijelom opkoljenom civilnom stanovništvu.

„Vojna strategija koja zanemaruje posljedice po civile riskira da budući mir između Palestinaca i Izraelaca bude gotovo nemoguć. Pa ipak, mir je jedina istinskab dugoročna garancija za sigurnost Izraela.“

Prema navodima zdravstvenih vlasti, u Gazi je već preko jedanaest hiljada žrtava, od čega su oko polovice djeca. Vojna strategija koja zanemaruje posljedice po civile neće uspjeti, jer riskira da budući mir između Palestinaca i Izraelaca bude gotovo nemoguć. Pa ipak, mir je jedina istinska dugoročna garancija za sigurnost Izraela.

Izbjeći širenje na regiju

U narednim danima moramo izbjeći širenje sukoba na regiju i postići trenutnu deeskalaciju. Moramo postići humanitarne pauze, prekid vatre, primirja... nije važno kako ćemo to nazvati, ono što jeste važno je ograničiti patnju civilnog stanovništva i omogućiti puštanje izraelskih talaca.

Potrebno je osigurati redovan dotok humanitarne pomoći u Gazu svaki dan u potrebnim količinama, uključujući i gorivo. Veliki broj kamiona čeka na granici, a novca ne manjka. Potrebni su i sigurni koridori koji će dovesti ovu pomoć svim ljudima u potrebi, evakuirati sve ranjene i bolesne, kao i strane državljane. Potreban nam je veći kopneni pristup Gazi, a proučavamo i ciparski prijedlog da se otvori pomorski koridor do enklave. Međunarodni Crveni križ također mora dobiti pristup taocima koji su u rukama Hamasa, a koje Hamas mora osloboditi.

 „Trenutna dešavanja su Gazi su posljedica 30 godina političkog i moralnog neuspjeha međunarodne zajednice.“

Trenutna dešavanja u Gazi su posljedica političkog i moralnog neuspjeha međunarodne zajednice. Trideset godina nakon sporazuma iz Osla, međunarodna zajednica nije uradila što je trebala kako bi rješenje s dvije države postalo realnost. Danas je broj izraelskih doseljenika na okupiranim palestinskim teritorijama gotovo tri puta veći nego prije 30 godina, i ova teritorija je podijeljena u arhipelag nepovezanih područja, što otežava implementaciju rješenja s dvije države koje međunarodna zajednica zahtijeva već 76 godina. Moramo podjednako braniti pravo Palestinaca i Izraelaca na slobodu, sigurnost i dignitet.

Tri „da“ i tri „ne“

Nakon što budu konsolidirana humanitarna primirja, što nije slučaj u ovom trenutku, morat ćemo preći sa pomoći na političko djelovanje. Momentalna politička tranzicija će morati biti zasnovana na sljedećim principima o kojima smo razgovarali na Vijeću za vanjske poslove. Sumiraću to kroz tri „da“ i tri „ne“.

Kao prvo, ne bilo kakvom prisilnom raseljavanju Palestinaca izvan Gaze u druge zemlje.

Kao drugo, teritorija Gaze se ne može smanjivati i izraelske odbrambene snage ne bi trebale  trajno ponovno okupirati Gazu, niti bi se Hamas trebao vratiti u Gazu.

Kao treće, Gaza ne može biti odvojena od ostatka palestinskog pitanja: rješenje za Gazu mora biti unutar okvira rješenja palestinskog problema u cjelini.

A tri „da“ se tiču aktera koji trebaju raditi na rješenju.

Najprije, Palestinska samouprava treba upravljati Gazom, a njenu prirodu, ulogu i legitimitet treba definirani Vijeće sigurnosti UN-a.

No, ova samouprava će svakako trebati podršku.

To bi bilo drugo da, koje se odnosi na snažnije učešće arapskih zemalja. Trenutno, arapske države ne žele razgovarati o „danu poslije“, jer su fokusirani na tragediju koja se danas odvija. Ali nema rješenja bez njihove snažne opredijeljenosti koja nije samo finansijska. Ne radi se samo o fizičkoj rekonstrukciji, nego o davanju političkog doprinosa palestinskoj izgradnji države.

Treće da se odnosi na veću angažiranost iz regiona EU-a.

 „Za EU, pitanje nije samo pomoći da se ponovno izgradi Gaza, što smo već nekoliko puta uradili, nego pomoći da se izgradi potpuno suverena palestinska država, koja može vratiti dignitet Palestincima i postići mir sa Izraelom.“

 Za nas također, pitanje nije samo pomoći da se ponovo izgradi Gaza, što smo već nekoliko puta uradili, nego pomoći da se izgradi potpuno suverena palestinska država, koja može vratiti dignitet Palestincima i postići mir sa Izraelom.

To mora biti naš cilj i ono na šta ćemo se obavezati. Inače, rizikujemo da se ostane u spirali nasilja, te bi naša sigurnost mogla biti sve više pod prijetnjom: ovaj konflikt ima potencijal da kreira ozbiljnu nestabilnost u cijelom svijetu. Mi Evropljani, iz vlastitog interesa, ali također iz moralne i političke odgovornosti, moramo se obavezati puno više na postizanje mira između Izraela i Palestine. Značajan dio buduće globalne uloge Unije, naročito kada su u pitanju naši odnosi sa zemljama južne hemisfere, zavisit će od naše predanosti rješavanju ovog konflikta.

 „Značajan dio buduće globalne uloge EU-a zavisit će od naše predanosti rješavanju izraelsko-palestinskog konflikta.“

 U narednim danima, ja ću posjetiti Izrael, Palestinu, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Katar i Jordan, kako bih o ovim pitanjima i prijedlozima razgovarao sa brojnim vodećim akterima u regionu.

Potreba za mirovnim sporazumom između Armenije i Azerbejdžana

Na kraju, također smo razgovarali sa ministrima vanjskih poslova EU-a o situaciji između Armenije i Azerbejdžana. Trebamo pomoći da se Armenija zaštiti od bilo kakve unutarnje ili vanjske destabilizacije. Kao prvi korak, osnažićemo našu civilnu misiju u toj zemlji. Pregovori između Armenije i Azerbejdžana moraju se nastaviti i potrebno je zaključiti mirovni sporazum. Predani smo nastavku posredovanja koje je inicirao predsjednik Evropskog vijeća Michel. Također smo poslali jasnu poruku Azerbejdžanu da će bilo kakvo kršenje teritorijalnog integriteta Armenije imati ozbiljne posljedice po naše odnose.

U EU-u, nalazimo se u središtu uragana, svjedočimo konfliktima u mnogim regionima oko nas. Da bismo odbranili naše vrijednosti i interese i zaštitili sigurnost naših građana, trebamo razmišljati i djelovati principijelno i strateški.