Danas obilježavamo 35. godišnjicu Konvencije UN-a o pravima djeteta, ključnog postignuća koje je dovelo do korjenitih promjena u zaštiti djece širom svijeta.

EU ponovo potvrđuje predanost zaštiti dječijih prava, utvrđenih u Povelji EU-a o osnovnim pravima, u Evropi i svijetu, osiguravajući da djeca imaju glas u vremenima u kojim živimo i u budućnosti koju gradimo.

Ovogodišnja tema „Osluškivanje budućnosti“ sve nas poziva da aktivno osluškujemo dječije nade, ideje i zabrinutosti.

Putem inicijativa kao što su Platforma EU-a za učešće djece i Akcioni plan za mlade, EU stvara prostore gdje se djeca i mladi mogu uključiti u donošenje odluka koje oblikuju njihov život, kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou.

Globalno gledano, posvećenost EU-a zaštiti dječijih prava obuhvata područja konflikta i kriza, od Ukrajine, preko Sahela i Sudana do Bliskog istoka. U tim regijama djeca se suočavaju s neviđenim rastom ekstremnog nasilja, raseljavanjem i gubitkom podrške obrazovanju i zdravstvu. Samo u Gazi 70% ubijenog stanovništva su žene i djeca, a djeca uzrasta do devet godina su najčešće žrtve ratnih dejstava. Štaviše, prema Ujedinjenima nacijama, samo u toku 2023. došlo je do porasta nasilja nad djecom i njihovim pravima za 21%.

Putem ažuriranih Smjernica EU-a o djeci i oružanim sukobima pojačavamo napore na zaštiti djece, podržavamo pravne garancije i međunarodno humanitarno pravo i pozivamo počinioce na odgovornost. Kroz partnerstva s UN-om, regionalnim i lokalnim organizacijama, EU pruža podršku djeci kroz pristup obrazovanju, zdravstvenoj i psihosocijalnoj njezi u područjima visokog rizika.

Naš vodeći program Evropska garancija za djecu nastoji prekinuti krug siromaštva osiguravanjem pristupa osnovnim uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje, ishrana i sigurno stanovanje za ugroženu djecu. Istovremeno EU proširuje podršku inicijativama za mentalno zdravlje, s ciljem razvoja emocionalne otpornosti i društvene stabilnosti sve djece.

Preporuka Evropske komisije o integrisanim sistemima za zaštitu djece podstiče saradnju svih pružalaca usluga za sprečavanje nasilja nad djecom i osiguranje podrške u slučaju povreda.

U promjenjivom digitalnom okruženju, Unija je posvećena zaštiti prava djece na internetu. Akt o digitalnim uslugama (DSA) zahtijeva od digitalnih platformi da daju prioritet sigurnosti i privatnosti djece. Pored toga, inicijativa Bolji internet za djecu (BIK+) se koristi širom EU-a za unapređenje digitalne pismenosti, osiguranja materijala za podizanje svijesti, informacija, edukativnih resursa, te za stvaranje sigurnijeg internetskog okruženja za mlade.

Glasovi djece također se uvažavaju u kontekstu klimatskih politika. U okviru Evropskog zelenog plana EU daje prioritet djelovanju za rješavanje klimatske krize, fokusirajući se na stvaranje održivog svijeta za buduće naraštaje. Podstičemo djecu da učestvuju u klimatskim mjerama, prepoznajući ih kao ključne zagovarače današnjice i potencijalne vođe sutrašnjice.

Ove inicijative odražavaju predanost EU-a pravičnijem društvu, u kojem se svakom djetetu mora dati mogućnost da napreduje i pomogne u oblikovanju budućnosti Evrope. Na Svjetski dan djece obnavljamo obećanje da ćemo uložiti u dobrobit i prava svakog djeteta, osiguravajući da se naše politike i djelovanje danas poboljšaju u njihovom životu sada i dovedu do boljeg sutra za sve njih.

Osnovne informacije o inicijativama EU-a za prava djeteta

Godine 2021. EU je pokrenula Strategiju o pravima djeteta, opširan okvir sa šest prioritetnih oblasti i to: učešće djece, socioekonomska inkluzija, zdravstvo i obrazovanje, zaštita od nasilja, pravosuđe prilagođeno djeci, dječija prava u digitalnom okruženju i globalna dimenzija koja obuhvata borbu protiv rada djece, te zaštita djece u oružanim sukobima i veća podrška obrazovanju širom svijeta. Platforma EU-a za učešće djece angažira djecu iz preko 80 organizacija u 24 zemlje članice, omogućavajući im da dijele svoja viđenja o politikama EU-a, uključujući preporuke za sigurnost koje su uticale na nedavnu Preporuku EU-a o zaštiti djece.

Evropska garancija za djecu je ključna inicijativa čiji cilj je rješavanje siromaštva i socijalne isključenosti među djecom. Cilj ove preporuke je zadovoljenje osnovnih potreba djece u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje i stanovanje, posebno za ugrožene grupe djece kao što su djeca koja žive u siromaštvu i sa invaliditetom. EU je posvećen proširenju podrške ranom obrazovanju, digitalnim vještinama i resursima za mentalno zdravlje. Da bi unaprijedila pristup ranom obrazovanju, uvedena je Revizija ciljeva iz Barselone, čime su zemlje članice podstaknute da poboljšaju učešće u predškolskom obrazovanju.

U okviru Sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju, dat je prioritet mentalnom zdravlju djece, pri čemu su finansijska sredstva usmjerena ka inicijativama za dostupnu njegu i podršku u ranom djetinjstvu. Fokus na maligna oboljenja kod djece je također dio Plana EU-a za borbu protiv raka, čime se dodatno odražava predanost EU-a zdravlju.

U digitalnoj sferi, Strategija boljeg interneta za djecu (BIK+) osigurava sigurnost djece na internetu podsticanjem digitalne pismenosti, smanjenjem cyber rizika i poštivanjem standarda privatnosti. Putem Sigurnijih internetskih centara u svakoj zemlji članici, djeca i skrbnici mogu pristupiti alatima za savjetovanje i prijavljivanje radi rješavanja problema u vezi s internetom. Sa obuhvatom od preko 30 miliona ljudi godišnje putem BIK portala i Sigurnijih internetskih centara, ovi programi pružaju djeci i porodicama praktične alate za borbu s digitalnim izazovima. Akt o digitalnim uslugama (DSA) omogućava dodatnu zaštitu zaduživanjem online platformi da procijene rizike koje njihove usluge predstavljaju za djecu i provode kontrole da zaštite mlade korisnike od štetnog ili neodgovarajućeg sadržaja. Fokus DSA-a na sigurnost djece također obavezuje velike platforme da razmotre dugoročne mentalne i fizičke uticaje njihovog sadržaja i funkcija na djecu, zahtijevajući djelovanje za ublažavanje tih rizika.

Direktiva u audiovizuelnim medijskim uslugama (AVMSD) na sličan način nalaže pružaocima internetskih medija da koriste provjeru uzrasta i roditeljsku kontrolu da spriječe izloženost djece štetnom sadržaju. Kako bi se dodatno podržalo istraživanje o dobrobiti djece, program EU-a Horizont Evrope finansira projekte u obrazovanju, socijalnoj inkluziji, zdravstvu, mentalnom zdravlju i digitalnoj zaštiti, unapređujući pristup EU-a dječijim pravima zasnovan na dokazima.

U zonama sukoba EU već dugo podržava prava djece. Svojim ažuriranim Smjernicama o djeci i oružanim sukobima, EU jača zaštitu od privlačenja, otmica, nasilja i prekida obrazovanja. Smjernice iz 2024. naglašavaju odgovornost počinilaca i unapređuju saradnju EU-a s partnerima iz UN-a, s ciljem da se djeci u sukobima obezbijedi ključno obrazovanje, zdravstvena njega i psihosocijalna podrška. Pored toga, Kontrolna lista za misije zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (CSDP) osigurava da zaštita djece ostane sastavni dio upravljanja krizama EU-a.

EU također uvažava zabrinutost djece po klimatskim pitanjima, a Evropski zeleni plan je temeljna strategija za rješavanje prijetnji okolišu i održivost. Doprinos djece je dio naših zelenih politika u težnjama da zaštitimo planetu koju će naslijediti.

Putem ovih kombiniranih napora, inicijative EU-a za prava djeteta osiguravaju da potrebe, glasovi i prava mladih ljudi budu na čelu evropske politike.

Za više informacija pogledajte:

• Strategija EU-a o pravima djeteta
• Preporuka EU-a o integrisanim sistemima za zaštitu djece
• Platforma EU-a za učešće djece
• Evropska garancija za djecu
• Evropski zeleni plan
• Akt o digitalnim uslugama
• Digitalna dekada EU-a
• Akcioni plan za digitalno obrazovanje
• Smjernice EU-a za podsticanje i zaštitu prava djeteta
• Smjernice EU-a o djeci i oružanim sukobima
• Digitalno i informaciono društvo – Evropska komisija