Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra, Evropska komisija i visoki predstavnik/potpredsjednik objavili su sljedeće saopštenje:

„Prava žena i djevojčica na globalnom planu izložena su prijetnjama, ograničavanjima ili potpunom ukidanju, što znatno ometa napredak koji je ostvaren kroz decenije. Evropska unija ne namjerava posustati u borbi protiv svih vidova nasilja nad ženama i djevojčicama. Nastavljamo pružati nepokolebljivu podršku ženama i djevojčicama koje su pretrpjele nasilje, bilo kao žrtve ili kao preživjele, i osuđujemo upotrebu seksualnog i rodno zasnovanog nasilja kao sredstva ratovanja.

Nasilje nad ženama i djevojčicama je ožiljak na tkivu svih društava. Činjenice su poražavajuće: u EU i širom svijeta svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, uključujući zlostavljanje, uznemiravanje, silovanje, seksualno iskorištavanje, sakaćenje genitalija, prisilni brak i femicid. Mnoge žene i djevojčice moraju živjeti s očajem koji često ostaje nevidljiv. Njihova zaštita i okončanje nasilja nad ženama podrazumijeva znatno više od pukog stremljenja ka rodnoj ravnopravnosti. To podrazumijeva ostvarivanje osnovnih ljudskih prava. To podrazumijeva da se počinioci hitno privedu pravdi.

Pridružujemo se globalnoj kampanji UN-a za okončanje nasilja nad ženama. Kao suvoditelji Akcione koalicije o rodno zasnovanom nasilju Foruma za ravnopravnost generacija, potvrđujemo našu nepokolebljivu posvećenost hitnom iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama, kako unutar tako i izvan Evropske unije. Izražavamo solidarnost s našim partnerima, civilnim društvom, grupama za ženska prava i braniteljima ljudskih prava, podržavajući njihov zahtjev za pravdom i odgovornošću.

EU je ove godine pristupila Istanbulskoj konvenciji, čime je napravila veliki korak u nastojanju da obezbijedi da Evropa bude sigurnije mjesto za žene i djevojčice. EU se time obavezala na ambiciozne i sveobuhvatne standarde za prevenciju i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Države članice će morati da sprovedu mjere kao što su obuka stručnjaka koji su u neposrednom kontaktu sa žrtvama nasilja, vođenje kampanja za podizanje svijesti ili uvođenje odvraćajućih sankcija za počinioce.“

Kontekst

Kako je navedeno u Strategiji rodne ravnopravnosti EU 2020-2025, Evropska komisija je posvećena sprečavanju i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Evropska komisija je 8. marta 2022. usvojila prijedlog direktive za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kojom se kriminalizuju najteži oblici nasilja nad ženama u cijeloj EU i propisuju sveobuhvatne mjere za zaštitu, podršku i pristup pravdi za žrtve, kao i prevenciju takvog nasilja. Ovaj prijedlog je trenutno predmet pregovora suzakonodavaca.

Komisija je 1. oktobra 2023. godine pristupila Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatijoj kao Istanbulska konvencija. Ovim referentnim okvirom se priznaje da nasilje nad ženama predstavlja kršenje njihovih osnovnih prava. EU se u cjelini obavezuje da će poštovati Konvenciju u oblastima koje spadaju u nadležnost EU, a njene države članice su dužne da sprovode mjere propisane Konvencijom.

Komisija je u jesen 2023. godine uspostavila mrežu EU za prevenciju rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Prvi fizički sastanak mreže održaće se u Briselu 29.-30. novembra 2023. Mreža će omogućiti državama članicama i zainteresovanim stranama da razgovaraju o pristupima prevenciji nasilja i da razmjenjuju znanja i dobre prakse.

Tokom 2024. godine Komisija će iznijeti Preporuku o sprečavanju i borbi protiv štetnih praksi koje pogađaju žene i djevojčice, kao što su sakaćenje ženskih genitalija, prisilna sterilizacija, prisilni pobačaj te rani i prisilni brak.

Komisija je 11. maja 2022. godine usvojila prijedlog Uredbe o sprečavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece. Predloženom Uredbom pružaoci usluga će se obavezati na sprečavanje, otkrivanje, prijavljivanje i uklanjanje materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece u okviru svojih usluga. Prijedlog takođe uključuje osnivanje Evropskog centra za sprečavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece kao nove agencije EU. Prijedlog je predmet pregovora sa suzakonodavcima.

Istovremeno, Komisija je već ostvarila većinu mjera predviđenih prvom Strategijom EU o pravima žrtava (2020-2025), koje imaju za cilj da omoguće da sve žrtve u EU u potpunosti ostvare svoja prava prema zakonu EU. Komisija je 12. jula 2023. usvojila prijedlog Direktive o izmjenama i dopunama Direktive o pravima žrtava iz 2012. godine, koja predstavlja glavni horizontalni instrument o pravima žrtava. Prijedlog ima za cilj daljnje jačanje prava svih žrtava zločina u EU, uključujući prava najugroženijih žrtava. Prijedlog je prošao prvo čitanje u Vijeću u oktobru 2023.

Kroz program Građani, jednakost, prava i vrijednosti, Komisija finansira projekte i organizacije koje se bore protiv rodno zasnovanog nasilja. Novi poziv za dostavljanje prijedloga, u vrijednosti od skoro 25 miliona eura, biće objavljen 12. decembra. Sredstva će biti namijenjena transnacionalnima akcijama koje su usmjerene na suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, prevenciju rodno zasnovanog nasilja u porodici i intimnim odnosima, kao i zaštitu i podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja, uključujući sisteme zaštite djece.

Većina registrovanih žrtava trgovine ljudima u EU jesu žene i djevojčice. Pravni i politički okvir EU u toj oblasti postavljen je u Direktivi o borbi protiv trgovine ljudima. Komisija je u aprilu 2021. godine predstavila Strategiju EU za borbu protiv trgovine ljudima (2021-2025), koja naglašava zaštitu žrtava u svim fazama, s posebnim osvrtom na žene i djecu žrtve, te trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Kao jednu od ključnih akcija Strategije EU, Komisija je u decembru 2022. godine predložila reviziju Direktive o borbi protiv trgovine ljudima, koja je trenutno predmet pregovora i koja bi trebala biti usvojena prije izbora za Evropski parlament 2024. godine.

Na međunarodnom planu, EU je postavila ambiciozan okvir za ostvarivanje napretka u rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena, koji čine Akcioni plan EU o ljudskim pravima i demokratiji (2020-2024) i Akcioni plan o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vanjskom djelovanju 2021.-2025. (GAP III). Kao suvoditeljica Akcione koalicije o rodno zasnovanom nasilju Foruma za ravnopravnost generacija, EU će nastaviti da ulaže napore na suzbijanju rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje, u svim dijelovima svijeta, naročito u sukobima i vanrednim situacijama. Na primjer, globalna inicijativa Spotlight Initiative koju su pokrenule EU i UN, uz početno ulaganje EU od 500 miliona eura, ima za cilj eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

EU je povećala svoje finansijske obaveze za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje sa godišnjeg prosjeka od 91 milion eura u 2014. na 282 miliona eura u 2022. godini.

Značajan napredak u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja EU je postigla 2023. godine, kada su usvojena dva paketa u okviru režima Globalnih sankcija EU u oblasti ljudskih prava, koji su doneseni protiv 15 fizičkih i tri pravna lica zbog umiješanosti u krivična djela seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

U humanitarnim krizama, žene i djevojčice predstavljaju posebno ugroženu kategoriju. U svom humanitarnom djelovanju, Komisija kroz svoje politike, finansijsku podršku i izgradnju kapaciteta stavlja poseban naglasak na ublažavanje, prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje. Za prevenciju i odgovor na seksualno i rodno zasnovano nasilje u svijetu, Komisija je 2022. godine u okviru svog programa zaštite i zdravlja dodijelila više od 41 milion eura humanitarne pomoći. EU je aktivna članica „Poziva na djelovanje za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u vanrednim situacijama“ od njegovog osnivanja 2013. godine.

Kao i svake godine, Evropska komisija i Evropska služba za vanjsko djelovanje učestvuju u kampanji „Napravimo svijet narandžastim“ (Orange the World) koju predvodi UN Women. Fotografije Kolegija evropskih komesara koji nose narandžaste marame dostupne su na linku EBS.