Degradacija zemljišta ugrožava konkurentnost, bezbjednost hrane, poljoprivrednu produktivnost, biodiverzitet i otpornost na ekstremne vremenske prilike i klimatske promjene. Zajednički napori na nivou EU, na nacionalnom i lokalnom nivou usmjereni su ka obnovi zdravlja zemljišta.

Izvještaj "Stanje zemljišta u Evropi 2024", predstavljen je na Forumu zainteresovanih strana u okviru EU Opservatorije za zemljište, procjenjuje stanje degradacije zemljišta širom EU i drugih zemalja Evropskog ekonomskog prostora, uključujući Ukrajinu, Tursku i Zapadni Balkan. Izvještaj prikazuje alarmantno stanje i trendove, sa sve težom degradacijom zemljišta tokom posljednjih godina, i naglašava potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se ovaj trend preokrenuo.
Na primjer, procjenjuje se da ukupna erozija zemljišta iznosi 1 milijardu tona godišnje širom EU. Trenutno, oko četvrtina (24%) zemljišta EU je pogođena erozijom izazvanom vodom, uglavnom  se radi o obradivim površinama, sa projekcijama koje ukazuju na moguće povećanje od 13-25% do 2050. godine. Neodrživa erozija vode utiče na oko trećinu (32%) poljoprivrednog zemljišta. Mehaničko uznemiravanje zemljišta, česta praksa u poljoprivredi, takođe može pokrenuti degradaciju zemljišta. Ovaj fenomen, poznat kao erozija izazvana oranjem, može imati značajan uticaj na obradiva polja. Ostali oblici erozije uključuju eroziju izazvanu vjetrom i žetvom useva.
Povećava se i neravnoteža hranljivih materija: procjenjuje se da sada pogađa 74% poljoprivrednog zemljišta. Ove promjene u sastavu zemljišta mogu imati negativne posljedice. Na primjer, višak azota raste i može biti štetan za ljudsko zdravlje, usjeve, ekosisteme i klimu. Istovremeno, organski ugljenik u zemljištu, koji je ključan za očuvanje zdravlja zemljišta, opada u poljoprivrednim područjima. Procjenjuje se da je 70 miliona tona ovog organskog ugljenika izgubljeno iz mineralnih zemljišta obradivih površina širom EU i UK između 2009. i 2018. godine.
Degradacija tresetišta takođe izaziva zabrinutost. Ova močvarna područja su važni rezervoari ugljenika: apsorbuju gasove staklene bašte iz atmosfere i skladište ih, doprinoseći ublažavanju klimatskih promjena. Kada se pogoršaju, tresetišta mogu ponovo osloboditi te gasove u atmosferu. U EU, odvodnjavanje tresetišta je odgovorno za oko 5% ukupnih emisija gasova staklene bašte. Procjenjuje se da je 50% tresetišta u EU degradirano, od kojih su mnoga nepopravljivo oštećena.
Van EU, situacija je jednako zabrinjavajuća – posebno u Ukrajini, gdje su vojne aktivnosti izazvale ozbiljno uništenje zemljišta. Procjenjuje se da je preko 10 miliona od ukupno 60 miliona hektara zemljišta u Ukrajini degradirano zbog ruske invazije. Oporavak od ovog oštećenja mogao bi trajati decenijama ili čak vijekovima. U Turskoj, oko 1,5 miliona hektara zemljišta ima probleme sa salinitetom, što može uticati na poljoprivrednu produktivnost i zdravlje ekosistema. Zapadni Balkan je prijavio više od 100 identificiranih zagađenih ili potencijalno zagađenih lokacija zbog rudarskih i industrijskih aktivnosti, iako tačan obim zagađenja zemljišta u ovim oblastima ostaje nepoznat.

Značaj monitoringa zemljišta i novo zakonodavstvo
Izvještaj "Stanje zemljišta u Evropi" predstavlja rezultat saradnje između Zajedničkog istraživačkog centra i Evropske agencije za zaštitu životne sredine. On prikazuje razmjere problema sa kojima se Evropa danas suočava, ali ima i cilj da ojača kapacitete istraživačke zajednice koja se bavi zemljištem, istovremeno poboljšavajući angažman korisnika zemljišta i društva.
EU Opservatorija za zemljište (EUSO) već je postavila temelje za bolji monitoring zemljišta, koristeći napredne alate za poboljšanje kvaliteta podataka o eroziji zemljišta, nivoima organskog ugljenika u zemljištu i neravnoteži hranljivih materija. Zajedno sa drugim saradnjama i mrežama za monitoring zemljišta, EUSO takođe pruža jasniju sliku o tome kako poljoprivredne prakse i klimatske promjene utiču na zemljišta u Evropi.
Zakon o monitoringu zemljišta EU ima za cilj da osigura precizniju procjenu degradacije zemljišta stvaranjem okvira za monitoring, kako bi se podstaklo održivo upravljanje zemljištem i identifikovale potencijalno zagađene lokacije. On će standardizovati prikupljanje podataka širom država članica EU, osiguravajući da se uvidi prikupljeni od strane EUSO i inicijativa poput LUCAS-Soil efikasno primijene.

Kao dio zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), održiva upotreba poljoprivrednog zemljišta već je podržana kroz strateške planove ZPP-a u svim državama članicama, sa kombinacijom obaveznih i dobrovoljnih mjera za poljoprivrednike. Za period 2023-2027, 47% evropskog poljoprivrednog zemljišta (u poređenju sa 15% u prošlosti) će dobiti podršku za aktivnosti usmjerene na poboljšanje zemljišta ili izbjegavanje degradacije zemljišta, uključujući i eroziju izazvanu vodom.
Misija EU „Dogovor o zemljištu za Evropu“ je program finansiranja istraživanja i razvoja velikih razmjera koji podržava strategiju zemljišta EU,  Zakon o monitoringu zemljišta i ZPP. Misija finansira aktivnosti usmjerene na uspostavljanje harmonizovanog monitoringa zdravlja zemljišta u EU; razvijanje i promovisanje usvajanja održivih praksi upravljanja zemljištem i tehnologija za obnovu zdravlja zemljišta; te pružanje savjeta i edukacije o zdravlju zemljišta upravnicima i građanima. Misija je do sada investirala 435 miliona eura i stvorila je prvu mrežu od 100 laboratorija za istraživanje zemljišta, sa više od 1000 probnih lokacija širom različitih sektora korišćenja zemljišta (poljoprivreda, šumarstvo, industrija, urbano i regionalno planiranje) širom Evrope. Misija trenutno obuhvata 50 projekata, koji doprinose povećanju i poboljšanju znanja o stanju zemljišta u EU.

Zaštita naših zemljišta: zajednička odgovornost

Suočavanje sa degradacijom zemljišta je ključno za postizanje ekoloških, poljoprivrednih i klimatskih ciljeva EU. Brojevi su jasni: degradacija zemljišta se značajno pogoršala tokom posljednje decenije, ali uz zajedničke akcije, poboljšan monitoring i zakonodavnu podršku, EU može obnoviti ovaj vitalni resurs i osigurati održivu budućnost za naredne generacije.

Pozadina:
Forum zainteresovanih strana EUSO služi kao platforma za formalno predstavljanje izvještaja iz 2024. godine, okupljajući stručnjake, kreatore politika i zainteresovane strane iz cijele Evrope. Diskusije se fokusiraju na buduće strategije za preokretanje trendova degradacije zemljišta, sa posebnim osvrtom na predstojeće zakonodavstvo o zemljištu i načine na koje ono omogućava sveobuhvatnije napore za obnovu širom kontinenta. Sa strategijom EU o zemljištu, misijom EU o zemljištu i Zakonom o monitoringu zemljišta na horizontu, EU se pozicionira da sprovede koordinisane akcije koje bi mogle dramatično poboljšati zdravlje zemljišta u narednim godinama.

Za više informacija:

JRC report: The state of soils in Europe

Article in Nature: Policy implications of multiple concurrent soil erosion processes in European farmland

European Soil Data Centre (ESDAC)

EUSO Stakeholders Forum

Land Use and Coverage Area frame Survey (LUCAS) project

Soil health