This isn't an official website of the European Union

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednik Evropske komisije

Mirovni samit koji organizuje Švajcarska okupiće gotovo stotinu država iz cijelog svijeta radi razgovora o tome kako pokrenuti proces za završetak rata u Ukrajini. EU u potpunosti podržava takva nastojanja. Niko ne žudi za mirom više od naroda Ukrajine, ali trajni mir je jedino moguć na temelju ključnih načela Povelje UN-a.

 

Ovog vikenda prisustvovaću Samitu o miru u Ukrajini u Švajcarskoj, koji nije platforma za direktne pregovore između Ukrajine i Rusije, već ima za cilj iznalaženje, među zemljama učesnicama samita, zajedničkih parametara za mir utemeljenih na međunarodnom pravu i Povelji UN-a.

Samit će se takođe baviti određenim praktičnim pitanjima koja zahtijevaju angažman Rusije: unapređenje nuklearne sigurnosti, olakšavanje razmjene zarobljenika i osiguranje povratka velikog broja ukrajinske djece koja su oteta i odvedena u Rusiju, što je praksa koja podsjeća na mračnije periode evropske istorije. Fokus će biti i na obezbjeđivanju slobodne plovidbe te zaštiti crnomorske lučke infrastrukture. Uticaj agresije na Ukrajinu se proteže znatno dalje od njenih granica. Prolongirani ili zamrznuti sukob produžio bi nestabilnost i ugrozio globalnu sigurnost snabdijevanja hranom i ekonomsku stabilnost. Napredak u ovim oblastima mogao bi vremenom otvoriti mogućnosti za razgovore s Rusijom i u drugim oblastima.

Ovaj rat i njegov ishod od egzistencijalnog su značaja za Ukrajinu, ali i za evropsku sigurnost. Svaki prekid vatre koji bi Rusiji dopustio da zadrži svoj represivni režim na okupiranim teritorijama predstavljao bi nagradu za agresiju, podrivanje međunarodnog prava i ohrabio dalje teritorijalno širenje Rusije. Svi izvještaji UN-a od 2022. godine sadrže brojne dokaze o brutalnoj represiji nad Ukrajincima i o sistematskim kršenjima ljudskih prava u okupiranoj Ukrajini.

Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok je Ukrajina primorana da se bori i brani svoje pravo na postojanje.

Niko ne žudi za mirom više od Ukrajinaca, ali ispravni uslovi za mir su važni kako za Ukrajinu, tako i za cijeli svijet. Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok Ukrajina vodi rat, braneći svoje puko pravo na postojanje. Vladimir Putin je prije nekoliko dana u Sankt Peterburgu ponovio da teži potpunoj pobjedi na bojnom polju i da ne vidi nikakvu potrebu za hitnim okončanjem rata. Prije samo nekoliko sedmica pokrenuo je novu ofanzivu na Harkiv. Njegovi projektili su uništili veliki dio energetske infrastrukture Ukrajine i svakodnevno ubijaju ukrajinske civile.

U međuvremenu, njegovi izaslanici obilaze svijet i odvraćaju zemlje od učešća u Samitu za mir. Rusija očigledno nije spremna za pregovore i svaki prekid vatre bi iskoristila za ponovno naoružavanje i napad. Ruski narativi o miru nisu ništa drugo do prikriveni pokušaji legitimizacije ruskog osvajačkog rata za proširenje teritorija.

Stoga najava Rusije da neće prisustvovati samitu u Švajcarskoj, čak i ako bude pozvana, nije neočekivana. Međutim, učešće skoro stotinu zemalja i organizacija iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike ukazuje na snažnu međunarodnu podršku okončanju rata na osnovu Povelje UN-a. To je od ključne važnosti za ohrabrenje Ukrajine, kao žrtve ruske agresije, prije bilo kakvog  eventualnog angažmana sa Rusijom.

Učešće skoro stotinu zemalja i organizacija iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike ukazuje na snažnu međunarodnu podršku okončanju rata na osnovu Povelje UN-a.

Iako će se na Samitu raspravljati i o drugim predlozima, vjerujemo da ukrajinska formula za mir od deset tačaka i dalje predstavlja najvjerodostojniji osnov za buduće mirovne pregovore. Predlozi koji se ne pozivaju na Povelju UN-a i zanemaruju politički suverenitet, teritorijalni integritet i pravo Ukrajine na samoodbranu predstavljali bi nagradu agresoru i legitimizaciju ruskih pokušaja nasilne promjene granica. Takvi predlozi ne mogu osigurati trajni mir. U tom smislu, nepojavljivanje Kine u Švajcarskoj i njena nastojanja da odvrati druge od učešća ne idu u prilog kineskim tvrdnjama o neutralnosti.

EU želi mir u Ukrajini. Diplomatsko rješenje koje bi poštovalo međunarodne norme naišlo bi na podršku svih država članica EU. Paralelno s tim, naše diplomatske napore  mora nastaviti pratiti i pružanje vojne podrške, u skladu s inherentnim pravom Ukrajine na samoodbranu, kako je navedeno u članu 51. Povelje UN-a. S obzirom da Putin ne pokazuje nikakvu volju za pregovorima, nastavak vojne podrške koju Evropa pruža Ukrajini ostaje jednako važna za postizanje mira u Ukrajini kao i naša podrška diplomatskom pristupu.

Istina je da se ratovi često završavaju mirovnim sporazumima, sadržaj ovog mirovnog sporazuma od ključnog je značaja za sigurnost Evrope i svijeta te za međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Neka Samit o miru u Švajcarskoj bude prvi korak prema pravednom miru u Ukrajini, zasnovan na Povelji UN-a.