ODNOSI SA EU
Evropska unija i Bosna i Hercegovina
Evropska unija i njene države članice najveći su trgovinski partner Bosne i Hercegovine, ali i investitor i pružalac finansijske pomoći, u tijesnoj saradnji s domaćim organima na podršci reformama nužnim za napredak na evropskom putu i bolji život građana.
Politički odnosi
Na putu ka budućnosti u EU
Državljani Bosne i Hercegovine ostvaruju pogodnosti bezviznog režima za šengenski prostor od 2010. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) stupio je na snagu 1. juna 2015. godine, a njegove trgovinske odredbe se primjenjuju od 2008. godine, što je dovelo do progresivne liberalizacije trgovine.
Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Komisija je usvojila svoje Mišljenje (Avis) o zahtjevu zemlje za članstvo u EU u maju 2019. godine, sa utvrđenih 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti za otvaranje pristupnih pregovora. Vijeće EU je usvojilo Mišljenje i ključne prioritete u decembru 2019. Mišljenje predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za detaljne reforme u oblastima demokratije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
Komisija je u oktobru 2022. dala preporuku za kandidatski status Bosne i Hercegovine, uz razumijevanje da se poduzima cijeli niz koraka. U decembru 2022. godine Evropsko vijeće dodijelilo je Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata. U decembru 2023. godine Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Također je pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine, s ciljem donošenja odluke. U martu 2024. godine Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Ekonomski odnosi
Najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine
EU je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine. U 2022. godini, 57% uvoza je iz EU, dok je 74% izvoza otišlo u EU. Oko 60% direktnih stranih investicija potiče iz zemalja EU. Bosna i Hercegovina učestvuje u ekonomskom dijalogu sa EU. Svake godine zemlja podnosi Evropskoj komisiji srednjoročni program ekonomskih reformi (engl. ERP), u kojem se utvrđuju planovi za jačanje makrofiskalne stabilnosti i rješavanje strukturnih prepreka rastu. Na osnovu ERP-a, BiH se godišnje sastaje sa Komisijom, državama članicama EU i svim ostalim zemljama u procesu proširenja u okviru Ekonomskog i finansijskog dijaloga, s ciljem pripreme zemlje za buduće učešće u koordinaciji ekonomskih politika EU.
Nakon isteka prethodnih reformskih agendi (Reformska agenda za period 2015. do 2018. i Zajedničkog socioekonomskog paketa za period 2019. do 2022.), vlasti na svim nivoima u zemlji obavezne su provesti novi set socioekonomskih reformi, u cijelosti u skladu sa smjernicama politika predstavljenim u zajedničkim zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga. EU ostaje posvećena podršci ovom procesu kroz bespovratna sredstva, zajmove i tehničku pomoć.
Socioekonomske reforme su ključne za napredak BiH ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, što je važan preduslov za punopravno članstvo zemlje u EU. Program ekonomskih reformi je dokument koji svaka zemlja kandidat podnosi svake godine u kojem se navodi njihov program strukturnih reformi za naredne tri godine. Nove smjernice za izradu ovih programa objavljene su 2023. godine pod nazivom ERP 2.0. sa ciljem uređenja procedura i osiguranja usmjerenijeg pristupa. ERP 2.0 definiše tri oblasti i 12 strukturnih reformi od kojih svaka zemlja kandidat treba da izabere do dvije strukturne reforme u svakoj od tri oblasti. EU će u naredne dvije godine pružiti tehničku podršku BiH kako bi se provela dijagnostika strukturalnih prepreka, definisale potrebne reforme, kao i mjere i aktivnosti nužne za njihovo ostvarivanje.
Tri reforme (12 strukturnih reformi):
- Konkurentnost (a. Poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, b. Reforma preduzeća u državnom vlasništvu, c. Reforme na ekonomskim integracijama, d. Poljoprivreda, industrija i usluge, e. Istraživanje, razvoj i inovacije)
- Održivost i otpornost (a. Zelena tranzicija/digitalna transformacija, b. Reforme energetskog tržišta, c. Reforme transportnog tržišta)
- Ljudski kapital i socijalne politike (a. Obrazovanje i vještine, b. Zapošljavanje i tržište rada, c. Socijalna zaštita i inkluzija, d. Zdravstvena zaštita).
Finansijska podrška
Najveći donator Bosni i Hercegovini
EU je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine te osigurava značajnu finansijsku pomoć. Od 1996. godine Delegacija EU u BiH implementirala je projekte vrijedne preko 3,7 milijardi eura u grantovima za rekonstrukciju, vladavinu prava, održivu ekonomiju, obrazovanje i zapošljavanje, transport, poljoprivredu i ruralni razvoj i druge ključne oblasti u BiH. Bosna i Hercegovina je također korisnica finansijske pomoći EU koja se isplaćuje putem dostupnih lokalnih i regionalnih fondova te najvećim dijelom u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), za čiju implementaciju je zadužena Delegacija EU u BiH kroz modalitet direktnog upravljanja.
EU podržava socioekonomski razvoj i temeljne reforme u Bosni i Hercegovini uz finansijsku i tehničku pomoć kroz IPA. Za period 2021. do 2023. godine, sredstva u okviru IPA III za nacionalne programe iznose preko 256 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu, što uključuje 70 miliona eura iz hitnih mjera iz Paketa energetske podrške za 2023., od kojih je 90% već isplaćeno za podršku ugroženim porodicama i malim i srednjim preduzećima suočenim sa rastućim cijenama energenata. Aktivnosti su također usmjerene na podršku mjerama politike za ubrzavanje energetske tranzicije.
Sredstva kojima se upravlja preko Delegacije EU u BiH nisu jedini izvor sredstava EU koje Bosna i Hercegovina koristi. Bosna i Hercegovina je korisnica različitih budžetskih sredstava koji se isplaćuju putem raspoloživih lokalnih i regionalnih fondova. Više informacija o projektima i finansijskoj podršci BiH dostupno je na ovom linku.
Bosna i Hercegovina je progresivno proširila svoje učešće u programima EU, djelimično sufinansiranim iz IPA fondova. BiH trenutno učestvuje u programima COSME, Kreativnoj Evropi, Carini 2020, Evropi za građane, Erasmus+, Fiscalis 2020, Horizontu Europe, Digitalnoj Evropi i Trećem programu za djelovanje Unije u oblasti zdravstva i Mehanizam civilne zaštite EU („rescEU“). Bosna i Hercegovina također učestvuje u programima teritorijalne saradnje (Prekogranična saradnja, INTERREG-EURO-MED program itd.). Na početku izbijanja pandemije COVID-19, EU je izdvojila 7 miliona eura za rješavanje direktnih potreba javnog zdravstvenog sistema širom BiH, mobilizovano je 13,7 miliona eura za nabavku vakcina protiv COVID-19 i 73,5 miliona eura za projekte socioekonomskog oporavka.
Mir i sigurnost
Podrška stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini
Evropska unija nastavlja da podržava implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir potpisanog u Daytonu/Parizu 1995. godine.
- Od januara 2003. do juna 2012. godine, Policijska misija Evropske unije (EUPM) u BiH podržavala je institucije vladavine prava u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, pored savjetodavne uloge u izradi novih zakona o policijskim agencijama. U 2012. godini, Delegacija EU/EUSR u BiH preuzeli su ulogu pružanja podrške u smislu politika i strateške podrške za provođenje zakona u BiH, kroz savjetodavnu ulogu u zakonodavstvu o radu policijskih agencija, promociju saradnje u zemlji i na međunarodnom planu, kao i poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
- EU je pokrenula vojnu operaciju EUFOR Althea u decembru 2004. Glavni ciljevi operacije Althea uključuju osiguranje izgradnje kapaciteta i obuke Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, podržavanje napora BiH da očuva sigurno i bezbjedno okruženje u BiH, te kapaciteta odvraćanja i kontinuiranog poštivanja uloge utvrđene Aneksima 1A i 2 Dejtonskog/pariškog sporazuma, a u svojstvu pravnog nasljednika SFOR-a.
Utemeljenje vladavine prava
Od strukturiranog dijaloga o pravosuđu do danas
Politički dijalog između BiH i EU o vladavini prava održava se od 2011. godine u kontekstu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu, a od decembra 2016. u okviru Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost. Tri od 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije iz maja 2019. preciziraju ciljane reforme u oblasti vladavine prave, s ciljem unapređenja funkcionisanja pravosuđa, jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i osiguranje efikasne koordinacije u upravljanju granicom i migracijama na svim nivoima.
Kao rezultat inicijative EU da se poboljša praćenje vladavine prave, u decembru 2019. godine je objavljen Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH (tzv. Priebeov izvještaj). Nalazi ovog izvještaja u velikoj mjeri su preuzeti i u okviru Analitičkog izvještaja u prilogu Mišljenja Komisije i ukazuju na niz duboko zabrinjavajućih nedostataka u vladavini prava u BiH. EU je apelovala na sve relevantne vlasti u BiH da iste hitno počnu rješavati.